Promjena autonomnih investicija

I                                        

Otvorena:

1.    Nacrtati i objasniti IS i LM krivulju?

2.    Keynisova teorija- karakteristike?

- Keynesijanskat teorija potražnje za novcem – izvodio ju iz funkcije plaćanja i funkcije pričuve vrijednosti ;- dijeli se na 3 dijela: potražnja za svakodnevna plaćanja poslovnih transakcija (poslovna ili transakcijska potražnja); potražnja za novcem radi nepredviđenih ili bitnih plaćanja (potražnja zbog neizvjesnosti); potražnja za novcem radi špekulativnih namjera (davanje prednosti likvidnosti)

- transakcijska potražnja za novcem – posljedica funkcije plaćanja novca; problem vremenska nepodudarnost primanja novca i potreba za njegovim izdavanjem; što je manji vremenski jaz između prihoda i rashoda to je manja potreba za gotovim novcem; poslovna potražnja je rastuća funkcija dohotka; povećanje dohotka potrošača za 10% bi utjecalo na povećanje njegove potreba za novcem za 5% dok bi povećanje kamatnjaka za 10% utjecalo na smanjenje potražnje za novcem za 5%
- potražnja za novcem zbog neizvjesnosti – funkcija dohotka i kamatnjaka, često se pribraja poslovnoj potražnji za novcem i posebne se ne navodi
- špekulativna potražnja za novcem – posljedica funkcije novca kao pričuve vrijednosti; temelji se na budućoj neizvjesnosti gibanja veličine kamatnjaka; kad je kamatnjak nizak, cijene obveznica su visoke pa novac uložen u njih ne donosi veliku zaradu (zato potražnja nije velika za njima); ako se očekuje porast kamatnjaka i pad obveznica radije se želi imati gotov novac (špekulativna potražnja); kada je stopa inflacije veća od nominalnog kamatnjaka tada se novac više ulaže u trajna potrošačka dobra i nekretnine, a manje u vrijednosne papire pa špekulativna potražnja za novcem više ovisi o stopi inflacije nego o kamatnjaku

3.    Što se događa na robnom i novčanom tržištu s povećanjem cijena?

Potražnja za novcem raste s porastom cijena i realnog domaćeg proizvoda, odnosno nominalnog domaćeg proizvoda. POVEĆ ANJE CIJENA (od 1 na 1,5 tj. od A-C) SMANJUJE NOVČANU MASU (što pomiče LM krivulju ulijevo) i smanjuje se Y.Porast cijena smanjio bi realnu novčanu ponudu, a rezultat bi bio niži domaći proizvod uz dani kamatnjak ili viši kamatnjak uz dani domaći proizvod pri čemu bi došlo do ravnoteže na novčanom tržištu.

4.    Efekt dohotka i cijena?  

Porast novčane mase uvjetovat će porast potražnje za vrijednosnim papirima, porast njihove cijene i opadanje kamatnjaka, te će to utjecati na porast potrošnje i nominalnog nacionalnog dohotka

Zatvorena:

5.    Što je LM krivulja?

LM KRIVULJA prikazuje ravnotežu na novčanom tržištu.

Ona pokazuje razinu domaćeg proizvoda pri kojemu je za svaki kamatnjak novčana ponuda jednaka ukupnoj potražnji za novcem.Ona pokazuje ravnotežu na novčanom tržištu uz danu novčanu ponudu i uz danu razinu cijena.

6.    Na što utječe kamatnjak?   Porast kamatnjaka utječe na smanjivanje potražnje za novcem

7.    Funkcije novca? Sredstvo plaćanja,mjerilo vrijednosti,funkcija pričuve vrijednosti.

OSTALO:

1.   Monetarna politika i analiza?

Monetarna analiza nastoji objasniti međuovisnost između pojedinih makroekonomskih varijabli realnog i monetarnog karaktera.Ona nastoji objasniti promjene određenih REALNIH makroekonomskih varijabli koje su izazvane promjenama određenih MONETARNIH makroekonomskih varijabli.

Monetarna politika nastoji postić i željene promjene određenih REALNIH makroekonomskih varijabli putem promjena MONETARNIH varijabli koje su pod kontrolom monetarne vlasti.

MONETARNA ANALIZA nastoji objasniti razinu i promjene agregatne potražnje promjenama veličine i strukture novčane ponude.MONETARNA POLITIKA nastoji postići željene promjene agregatne potražnje pomoću određenih promjena novčane ponude.

2.    Vrste potražnja za novcem? transakcijska,špekulativna,potražnja za novcem zbog neizvjesnosti

3.   Utjecaj monetarne politike na kamatnjak?

 1. Efekt likvidnosti:Što je niži kamatnjak drži se više gotovine, a što je viši veći je oportunitetni trošak držanja gotovine. Zato će porast novčane ponude povećati likvidnost i utjecati na smanjenje kamatnjaka.

2. Efekt dohotka i cijene Porast novčane mase uvjetovat će porast potražnje za vrijednosnim papirima, porast njihove cijene i opadanje kamatnjaka.To će utjecati na porast potrošnje i nominalnog nacionalnog dohotka.To utječe na porast potražnje za novcem i na porast kamatnjaka.

3. Efekat o č  ekivane inflacije Kad očekuju rast cijena, imatelji novca manje će držati gotovine, jer raste njezin oportunitetni trošak.Inflacijska očekivanja smanjuju realnu vrijednost prinosa od obveznice. Zato opada potražnja za obveznicama i njihova cijena.To rezultira porastom kamatnjaka.Zato nastaje Fisherov efekt koji kaže da porast inflacijskih očekivanja utječe na porast kamatnjaka.

4. Objasni IS krivulju i sve promjene moguće na njoj?

Odnos izme đ u doma ć eg proizvoda ikamatnjaka uz uvjet  ravnoteže da su investicije jednake štednji I=S u literaturi se zove IS krivulja. Svaka točka na IS krivulji predstavlja ravnotežni domaći proizvod tj. ravnotežu na robnom tržištu.

Do promjene  IS  krivulje dolazi: Promjena državne potrošnje (G), Promjena investicija (I), Promjena granične sklonosti investiranju, Promjena granične sklonosti štednji

PROMJENA G

POVEĆANJE G utječe na pomak IS krivulje paralelno UDESNO…jer se Y povećava

SMANJENJE G utječe na pomak IS krivulje paralelno ULIJEVO…jer se Y smanjuje

PROMJENA AUTONOMNIH INVESTICIJA

POVEĆANJE I utječe na pomak IS krivulje paralelno UDESNO…jer se Y povećava

SMANJENJE I utječe na pomak IS krivulje

paralelno ULIJEVO…jer se Y smanjuje

3. PROMJENA GRANIČNE SKLONOSTI INVESTIRANJU

Promjena granične sklonosti investiranju je promjena koeficijenta smjera krivulje I, što mijenja i nagib krivulje IS

Povećanje granične sklonosti investiranju znači smanjenje koeficijenta smjera u

funkciji investicija.Povećavaju se investicije, povećava se Y. IS krivulja se pomiče udesno, jer se Y

povećava (isto ishodište pravca).

4. PROMJENA GRANIČNE SKLONOSTI ŠTEDNJI

Promjena granične sklonosti štednji je promjena koeficijenta smjera krivulje štednje, što mijenja i nagib krivulje IS.

Povećanje granične sklonosti štednji znači da se više štedi, a manje investira. To smanjuje domaći proizvod Y.

Povećanje granične sklonosti štednji mijenja nagib krivulje IS koja postaje vodoravnija (osjetljivija na promjene kamatnjaka). IS krivulja se pomiče ulijevo, jer se Y smanjuje (isto ishodište pravca).

Povećanje granične sklonosti štednji utječe na smanjenje granične sklonosti potrošnje tj.na smanjenje potrošnje C i na smanjenje Y-pomak IS krivulje ulijevo

5.    Objasni LM krivulju i kako utječe sve na nju?

- LM krivulja - pozitivno nagnuta prema osi apscisa

  - grafička slika ravnoteže na novčanom tržištu jer pokazuje razinu domaćeg proizvoda pri kojemu je za svaki kamatnjak novčana ponuda jednaka ukupnoj potražnji za novcem;

 - točke iznad krivulje LM leže u neravnoteži na novčanom tržištu

 - promjena novčane mase od strane monetarnih vlasti uz iste cijene utječe na promjenu krivulje kao i promjena razine cijena uz istu novčanu masu

 - promjena u autonomnom dijelu špekulacijske potražnje pomakla bi paralelno prema sjeveroistoku, a smanjenje prema jugozapadu

- povećanje ponude novca utječe na paralelno pomicanje krivulje udesno (prema istoku) što znači da uz dani kamatnjak rezultira veći domaći proizvod za koji se ostvaruje ravnoteža na novčanom tržištu

- porast cijene p smanjio bi realnu novčanu ponudu M/p što bi pomaknulo ulijevo LM krivulju (rezultat je niži domaći proizvod)

6.    Vrste kamatnjaka?

- nominalni kamatnjak – iznos koji se plaća po jedinici (ili 100 jedinica) pozajmljenih novčanih sredstava; postotni iznos koji zajmoprimac plaća zajmodavcu

- realni kamatnjak – ako od nominalnog odbijemo stope očekivane inflacije

- novčani kamatnjak – onaj kamatnjak pri kojem se uspostavlja ravnoteža na novčanom tržištu; pri kojem se izjednačuje potražnja za novcem s ponudom; pokazuje ga LM krivulja

- „realni“ kamatnjak -pokazuje ga IS krivulja; kamatnjak pri kojem se izjednačuju štednja i investicije (ravnoteža na robnom-realnom tržištu);

- „ tržišni ili ravnotežni“ kamatnjak – onaj kamatnjak pri kojem su „realni“ i „novčani“ kamatnjak jednaki; sjecište IS i LM krivulja; istodobna ravnoteža na tržištu roba i novca

- „naravni“ kamatnjak – onaj kamatnjak koji izjednačuje planirane investicije i štednju na razini pune zaposlenosti; Blinder ga naziva neutralni realni kamatnjak

7.   Objasni model otvorene privrede?

Y=C Y=C+I        Y=C+I+G    Y=C+I+G+E

Uvođenje sektora inozemstvo kao četvrtog sektora (C+I+G+E), omogućuje da domać i proizvod ne mora biti jednak finalnoj uporabi domać ih rezidenata, tj, zbroju osobne, investicijske i budžetske  potrošnje. Zato se u otvorenoj privredi vrijednost proizvodnje mjeri domać im (bruto) proizvodom, a ne nacionalnim dohotkom. U otvorenoj se privredi zapošljavaju osim domaćih i inozemni proizvodni faktori

-Udio vanjske trgovine robom i uslugama u domaćem proizvodu mjeri otvorenost neke privrede.

-Što je privreda otvorenija, to su njezine koristi od međunarodne razmjene veće

ZAMKA LIKVIDNOSTI: Pri niskim kamatnjacima funkcija špekulativne potražnje je jako elastična.

Imatelji gotovine postaju indiferentni, da li će taj novac uložiti u obveznice ili ga držati kao gotovinu

Dosegnut je tako niski kamatnjak da ga povećanje ponude novca više ne može sniziti.

INVESTICIJE-

- financijske ili porfolio investicije -ulaganje štednje privrednih subjekata u vrijednosne papire; takvo ulaganje predstavlja samo transfer financijskih sredstava među privrednim subjektima pa se njima ne mijenja veličina nacionalnog bogatstva

- realne investicije -vrijednosti onog dijela koji je utrošen na opremu, zgrade i zalihe; mogu biti proizvodne (investicije u osnovna sredstva-zgradu i opremu, postoje bruto i neto; i investicije u obrtna sredstva) i neproizvodne (stambene investicije)

- klasična teorija investicija -investicije su opadajuće funkcija kamatnjaka i funkcije stope očekivane inflacije (što je veća inflacija to je više investicija); što je veći kamatnjak to je manja količina investicija; realni kamatnjak - razlika između nominalnog kamatnjaka i očekivane stope inflacije

VTB (vanjsko trgovinska bilanca) je opadajuća funkcija -domaćeg proizvoda, VTB je razlika između izvoza i uvoza robe i usluga

uvjet vanjske i unutarnje ravnoteže proučava, ako se domaći proizvod poveća- povećava se i transakcijska potražnja za novcem,

Povećanjem bdp-a povećava se transakcijska potražnja za novcem,

Povećanjem kamatnjaka - smanjuju se investicije

Šta se događa kada je svaka točka izvan BP krivulje? nalazi se u području deficita bilance plaćanja,

Tri stupnja veza sa privredom inozemstva: Otvorena je privreda povezana s privredom inozemstva kroz tri skupine veza 1.Međun. roba i usluga        2.Međ. mobilnost kapitala   3.Međ. razmjenu nacionalnih valuta

Potražnja za realnom količinom novca je opadajuća funkcija razine cijena.

Veći dohodak traži i veću količinu realnog novca.

Veći imetak traži i veću količinu realnog novca.

Čim je veća količina realnog novca u opticaju,kamatnjak je manji i obrnuto.

Čim su cijene visoke,realna količina novca je manja i obrnuto.

Poslovna potražnja za novcem je rastuća funkcija dohoka. Što je veći dohodak očekuje se rast potražnje za novcem.

Poslovna potražnja za novcem je opadajuća funkcija kamatnjaka.

Špekulativna potražnja za novcem je opadajuća funkcija kamatnjaka. Što je kamatnjak veći špek.potražnja za novcem je manja i obrnuto. Špek.potr. za novcem je rastuća funkcija stope inflacije.

Pri niskim kamatnjacima funkcija špekulativne potražnje je jako elastična.

Kad se špekulacijska potražnja smanjuje dom. proizvod raste -jer se povećava transakcijka potražnja za novcem.

Nominalna potražnja za novcem se povećava s porastom dohotka, a opada kad raste kamatnjak.

Izvoz kapitala  je opadajuća funkcija kamatnjaka K=f(r)

AKO  JE VTB tj. E-U U DEFICITU - da bi ukupna bilanca plaćanja bila u ravnoteži, uvoz kapitala mora pokriti taj deficit vanjskotrgovinske bilance i izvoza kapitala

Ako je VTB tj. E-U u suficitu – izvoz kapitala mora biti veći  od uvoza kapitala.

Povećanje kamatnjaka -povećava potražnju za dom valutom, opada tečaj strane valute,vanjskotrgovinska bilanca se pogoršava
Bilanca vanjske trgovine (E-U) je opadajuća funkcija domaćeg proizvoda

Što god je veća GRANIČNA SKLONOST UVOZU uz danu sklonost izvozu kapitala, to će krivulja BP biti okomitija.

Uz danu graničnu sklonost uvozu, veća osjetljivost neto-izvoza kapitala s obzirom na kamatnjak čini BP krivulju vodoravnijom

BP krivulja se pomič e ulijevo kada: Povećanje autonomnog uvoza, Aprecijacija ili revalvacija domaće valute.

Pomicanje krivulje BP udesno: Smanjenje domać ih cijena pomicalo bi BP udesno i povećalo bi prostor suficita BP.

Devalvacija nacionalne valute utjecala bi na pomicanje BP udesno. Koliko će biti taj pomak udesno ovisi o elastičnosti potražnje izvoza i uvoza

IS krivulja je u otvorenoj privredi elastičnija - vodoravnija-nego u zatvorenoj privredi.

Porast kamatnjaka utječe na porast tečaja domaće valute, to utječe na smanjivanje izvoza i povećanje uvoza – na pogoršanje VTB.

Zbog toga ista promjena kamatnjaka utječe naveće promjene Y u otvorenoj nego uzatvorenoj privredi.

Povećanje kamatnjaka pomiče IS krivulju u lijevo, jer se investicije smanjuju.

Povećanje kamate smanjuje potražnju za novcem i pomiče LM krivulju u lijevo.

Potražnja za investicijama je opadajuća funkcija kamatnjaka, a osobna potrošnja rastuća funkcija dohotka.

Porast kamatnjaka (r) utječe na smanjenje investicija (I)…..

Smanjenje investicija (I) multiplikativno smanjuje domaći proizvod (Y)….

Zato je domaći proizvod (Y) opadajuća funkcija kamatnjaka (r)....

Što je koeficijent smjera IS krivulje manj i to je pravac neelastičniji, tj.okomitiji.

Što je koeficijent smjera IS krivulje veći, to je pravac elastičniji, tj.vodoravniji.

POVEĆANJE G utječe na pomak IS krivulje paralelno UDESNO…jer se Y povećava

SMANJENJE G  utječe na pomak IS krivulje paralelno ULIJEVO…jer se Y smanjuje

POVEĆANJE I utječe na pomak IS krivulje paralelno UDESNO…jer se Y povećava

SMANJENJE I  utječe na pomak IS krivulju paralelno ULIJEVO…jer se Y smanjuje

Povećanje granične sklonosti štednji mijenja nagib krivulje IS koja postaje vodoravnija (osjetljivija na promjene kamatnjaka). IS krivulja se pomiče ulijevo, jer se Y smanjuje (isto ishodište pravca).

Povećanje granične sklonosti štednji utječe na smanjenje granične sklonosti potrošnje tj.na smanjenje potrošnje C i na smanjenje Y-pomak IS krivulje ulijevo.

Smanjenje granične sklonosti štednji …pravac S postaje okomitiji…pravac IS postaje okomitiji tj.neelastičniji. Krivulja IS se pomiče udesno.

Smanjenje granične sklonosti štednji utječe na povećanje granične sklonosti potrošnji i povećanje Y, tj.na pomak IS krivulje udesno.

Promjene u autonomnoj potražnji za novcem

(konstanta u funkciji L2):

   Ako se ona poveća, to znači da se više novaca odvaja u privredi za špekulativnu potražnju, a manje za transakcijsku (uz fiksnu ponudu novca).To utječe na pomak LM krivulje ulijevo.

   Ako se smanji ovaj iznos onda se LM krivulja pomiče udesno.

Promjene u granič noj sklonosti držanju gotovine, preferencije likvidnosti (koeficijent smjera u funkciji L2 sa negativnim predznakom!)

Ako se smanji granična sklonost držanju (manji koefijent) povećava se udio L2 što utječe na pomak L2 krivulje udesno.

Krivulja L2 ide udesno (rotira se) i postaje manje elastična (osjetljiva na promjene r)

LM krivulja se pomiče ulijevo, a finalno LM se isto rotira prema gore (tako da prostor M/P postaje manji)- odnosno pomiče se ulijevo.

 

Ako se koeficijent smjera transakcijske pt za novcem poveća to znači da je smanjenje brzine opticaja izazvano povećanjem neefikasnosti sustava plaćanja (krivulja postaje neelastičnija, okomitija). To znači pomak LM krivulje ulijevo.

Smanjenje koeficijenta smjera u funkciji transakcijske pt za novcem znači veću brzinu kolanja novca i imati će za rezultat veći domaći proizvod uz isti kamatnjak. To znači pomak LM krivulje udesno.

Povećanje ponude novca (M/P) utječe na paralelno pomicanje LM krivulje udesno.

Porast cijena smanjuje realnu novčanu ponudu M/P, što znači da se LM krivulja pomiče ulijevo.

Povećanje cijena smanjuje novčanu masu. POVEĆANI KAMATNJAK SMANJUJE INVESTICIJE I PUTEM MULTIPLIKATORA SMANJUJE DOMAĆI PROIZVOD.

Smanjenje cijena povećava novčanu masu. SMANJENJE KAMATNJAKA POVEĆAVA INVESTICIJE I PUTEM MULTIPLIKATORA POVEĆAVA SE I DOMAĆI PROIZVOD (A-D)

Što je IS krivulja okomitija, to je okomitija i AD krivulja. To znači da što je IS krivulja neelastična na promjenu kamatnjaka, to je i AD krivulja neelastična na promjenu cijena. I obrnuto.